barctempfachun

Jela like by Zlatan Nadvornik

barctempfachun | 08 Јануар, 2019 05:37

Zastol svezak 3

❤️ Click here: Jela like by Zlatan Nadvornik

Kraljevi Karlo Roberto i Ludo- vik I. Sukašnica ili kuharna, stari je izraz za manji objekt građen za ljetnu kuhinju u kojoj se mijesio i pekao kruh, pripremala hrana za blago, a obavljali su se i drugi kućanski poslovi.

Takvi negda harci dohajaju s peharci! Zagrepčani se sjećaju i poslijeratne radničke kuhinje u kojoj se mogao pojesti dobar grah, da bi kasnije postala popularna, ali i elitna restauracija sa samoposluživanjem. Prodavale su mlieko na Krvavom mostu na prostoru lievoga kuta ili ga donašale kući.

Prosenu kašu kuhajte u mlijeku u koje ste stavili sol i šećer. Proračun zemaljski i računi o zemaljskom dohodku ovamo ide zemaljska imovina, zemaljski prirez i zemaljski zaj- movi , i zemaljskom razhodn. Od bitnog je značenja kod tušenja okolnost hoćemo li osim tekućine kao prenosioce topline dodati i masnoće. Isto tako mora dobra kućanica izučiti donjekle znanost, koja se zove lučba ili kemija, da može valjano kuću kućiti; nu zato joj netreba sve ono znati, što pravi lučbar zna. Sad se pita, kada i kako je odpalo Medjumurje od Hrvatske? Kruh nadrobiti u tanjur takodjer nije u redu, nikada ne valja više od dva zalogaja kruha u tanjure metati. Premijesite, stavite u podmazani i pobrašnjen lim i ostavite da se diže. Uz prave delegate izabiraju oba zakonarstva odmah i poviše obično 30 zamjenikah delegatom. Za zastupnika može se izabrati svaki rodjeni Hrvat ili Sla- vonac, ili pripadnik koje farvatsko-slavonske obćine, ako je sftm viastan birati, ako je navršio 24. Prednost tušenja pred parenjem sastoji se u tome što se vrlo dobro sačuva okus jela i što pri tušenju omekšaju i dosta čvrsta tkiva.

Zastol svezak 4 - Zbirka uputa podijeljena je na paragrafe, te upute danas dočaravaju cjelovitu sliku života na feudalnom posjedu u Hrvatskoj u to doba.

ZAGREBAČKI STOL Ivan Zasche, Panorama grada s juga, od zgrade Sveučilišta do početka Vlaške ulice, oko 1861. Zlatan Nadvornik: ZAGREBAČKI STOL SVEZAK 1. Prvo izdanje: ISBN 953-99271-0-2 2003 Drugo dopunjeno i prošireno izdanje Djelo deponirano u HAA, pod brojevima: 09-1033; 09-1123: 09-1197 © Copyright, Zlatan Nadvornik, Zagreb 2016. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji način, elektronički ili mehanički, uključujući fotokopiranje, snimanje ili pohranjivanje u bazu podataka ijedne namjene bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja autorskih prava. Sadržaj po redoslijedu stranica u knjizi SVEZAK 1. NAZDRAVIČAR I GOVORNIK ZA SVE PRILIKE ŽIVOTA Uvod Fiš-paprikaš Hladna plata Samoborske kremšnite Običaj karnevala u Samoboru Samoborske fašničke krpice Sljemenska juha od gljiva Sljemeski grah Meso iz masti Bajadera Dan grada Zagreba Kokteli: Zagreb Fijaker Licitarsko srce Ritz cabaret Tajna krvavog mosta Lijepa Zagorka Zadnji fijaker Grb grada Zagreba Zlatna Bula Bele IV. Grič Gradec i Kaptol - ZAGREB Potok s poviješću Zagreba STATUT ZAGREBAČKOG KAPTOLA Krčmarenje, krčme i gostionice Komunikacija gostiju i poslužitelja Kuhano vino Malinovac Gvirc Medovina Šindelbraten Portugizac Balada Petrice Kerempuha Deset zapovijedi krčmara Maksimir Cehovi i bratstva Trgovci Juha sv. Lovre GRADSKE ZABAVE Društvo vinskih doktora od pinte Voće s rumom — lonac s rumom Gradske zabave Licitari Ušećereno voće Luksuz za stolom Juraj Križanić Adam grof Oršić Zagrebačke kavane Domaći šabeso SVEZAK 2. Istraživanja u ovom području dovela su me do dvije institucije, koje su se u prvoj polovici 20-tog stoljeća bavile obrazovanjem za zanimanja u hotelijersko- ugostiteljsku i turističku djelatnost. Šegrtska škola Saveza gostioničarskih za gostioničarsko-kavanarske naučnike u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu 2. Zagrebačka domaćinska škola 1. Prve impulse i najave za osnivanje Šegrtske škole nalazimo na Kongresu hrvatsko-slavonskih gostioničara u Zagrebu 14. Kongres je definirao zahtjev: potreba stručnog osposobljavanja za vođenje: GOSTIONIČARSKIH KAVANARSKIH SVRATIŠTARSKIH POSLOVA Sve stručne udruge toga vremena Društvo konobara, Savez gostioničarsko- krčmarskih zadruga i sl. Na V Kongresu Saveza gostioničarsko-kavanarskih zadruga održanog 1912. Naučne osnove za Šegrtsku školu rade se po uzoru na već uhodanu, oglednu Bečku Stručnu školu. Iz spomen spisa Stručne škole naučnika gostioničarskih struka od 1928. Polaznici viših odjela osposobljavaju se za samostalno vođenje hotela, gostionica i kavana i pripremaju se za direktore hotela i poslovođe objekata. Znakovito je da je škola započela radom sredinom prvog svjetskog rata 1943. Tada se gasi rad ove stručne škole. Škola je bila namijenjena samo muškoj populaciji i kroz nju je prošlo 668 polaznika. Izbor zvanja za žensku mladež u to doba bila je velika briga roditelja. Gospodarske prilike i druge okolnosti prisilile su roditelje da i žensku djecu školuju za zvanja kojim ali mogli osigurati egzistenciju. Razvoj hotelijerstva i turizma tražio je školovano vodeće i pomoćno osoblje. Postojeće Domaćinske škole prilagodile su svoje programe i našle novo polje rada. Rješenjem banske uprave odjela za trgovinu i industriju od 27. Ove odjele mogle su upisati one učenice koje su s uspjehom završile nižu domaćinsku školu. Rješenjem banske uprave odjela za socijalnu politiku i narodno zdravlje br. Domaćinskoj školi odobrava se otvaranje odjela za asistentice i nadstojnice djelatnih kuhinja. Poslije drugog svjetskog rata, točnije u rujnu 1949. Komitet za turizam osniva školu učenika u privredi ugostiteljske struke za zanimanje konobar, kuhar i slastičar. Šuvarovom reformom ove stručne škole povezuju se sa VI gimnazijom u Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Početkom devedesetih Centar se razdvaja na Gimnaziju i Ugostiteljsko turističku školu. Polovicom devedesetih škola se dijeli na : -Hotelijersko-turističku školu -Ugostiteljsku školu Autor: Božica Mavrinac, profesor mentor u mirovini - na uglovnici Ilice i Medulićeve ulice bila je 1860. Ima lijepu dvoranu za društvene sastanke i za predavanja. Po markantnim stablima marelica Mandaličina ulica dobila je ime. Posljednji smo puta, pisat će Szabo, bili u duhu u Zagrebu 1845. Cesta je dakako prašna, posvuda su tu polja, malne do Ilice same, a na desno, daleko van njih gradi biskup Haulik veliki kloštar za opatice milosdnice, koje će uskoro stići u Zagreb. Sviet ne mari puno za to, tek se neki raduju, što će dobiti njegovateljice bolesnika i učiteljke za djevojke, koje su poslije redovno ostajala bez školske naobrazbe. Prošao sam Ilicom, ali je tu tek par većih kuća drugo je ostalo kao kod nas u selu. Frankopanska ulica - Savska br. Gostionica, zajedno s nizom jednokatnica, srušene su 1892 - 1897. Danas je tu spomenik Petru Preradoviću i njegov trg. Gajeva 5 — Marićev prolaz. Zgrada je sagrađena 1932 godine, s prolazom do Praške u stilu art-decoa. Stavljam do znanja cijenjenim građanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio kavanu-restauraciju 'Tri mušketira' prije Velebit u Petrinjskoj 79. Ovaj lokal od danas mora postati stjecište naše purgerije. Naročito veselo je bilo prilikom proslave njene 25 godišnjice, 20. Nažalost nema više gostionice koja je bila relikt Trešnjevke, ali nema ni lipa. Nisu preminule od starosti nego su uklonjene, vjerojatno, zbog narušavanja novog poslovanja Admiral automat cluba. Stara vrtna restauracija Dvije lipe, po ljetu i za toplih dana uglavnom je poslovala vani, na maloj terasi, pod krošnjama dvaju stabala koja su njenom romantičnom, starogradskom imenu davala vjerodostojnost. S terase se pružao odlična pogled na zbivanja na uvijek prometnom trgu gdje se stalno susreću auti, tramvaji i pješaci na putu između tržnice, robne kuće, crkve, tramvajske stanice i svih ostalih mogućih odredišta. Nekoć davno oko 50-tih godina prošlog stoljeća , jelo se čak i u podrumu te kuće te su ondje, također, bili restoranski stolovi i klupe. Tin Ujević je u Dvije lipe zastajao na dugom putu od Blata do svoje sobice u Selskoj 116, kod ubožnice. Zgrada na broju 10 nekada je bila u vlasništvu dr. Vladimira Nikolića, velikog župana Modruško-riječke županije i hrvatskog podbana. Po njemu se Teslina nekad zvala i Nikolićeva ulica. Restoran Vinodol dobio je ime po rodnom mjestu Nikolićeve kćeri, poznate slikarice Vere Nikolić- Podrinske, Novom Vinodolskom. Ugao Nikolićeve i Gajeve ulice. Danas je tu god. Isto tako sve vrsti likera, rakije, ruma, vina i desertnih pića - u Vodovodnoj ulici na broju 20. Izgrađen je veliki broj zgrada, koje se i danas smatraju najljepšim uresima grada. Dolazak željeznice izmijenio je stari Zagreb u moderan grad. U kolodvorskoj zgradi otvara gostionice, a prva je bila gospodina Ladislava pl. Kolodvorska restauracija golemog prostora; duga 22 metra i visoka 11 metara, površine od 271 m2 i 200 m2 terase prema Esplanadi jedna je od najstarijih u gradu, radi još od 1. Nažalost svojim današnjim izgledom i ponudom ne može se pohvaliti da predstavlja ugostiteljstvo grada Zagreba, duge tradicije s raskošnom ponudom. Zagreb Državni kolodvor Glavni kolodvor s restauracijom Raskošna gostionica i kavana Schneider na Glavnom kolodvoru 1889. Restauracija i kavana Schneider na Glavnom kolodvoru oko 1960. Litografija Ivana Zaschea: Haupteingang des Parkes Jurjavés nächst Agram in Croatien 1864. Maksimir — restauracija Kavana i restauracija Maksimir 1943. Kavana i restauracija Maksimir 1943. Krajem tridesetih godina prošlog stoljeća tu je bila najmodernija kavana i restauracija. Zagrepčani se sjećaju i poslijeratne radničke kuhinje u kojoj se mogao pojesti dobar grah, da bi kasnije postala popularna, ali i elitna restauracija sa samoposluživanjem. Danas se je sa sjetom sjećaju mnogi bivši studenti, sada već i djedice. Franji Šolcu poznatom zagrebačkom slastičaru koji je tu otvorio i tvornicu likera. Franje Otkalčić-a -Vila Rebar na obroncima Medvednice čuva mnoge tajne. Za vrijeme stare Jugoslavije Vila Rebar bila je Hrvatski lovački dom, a početkom Drugog svjetskog rata, 1942. Lijepo uređena vila odlikuje se dobro obzidanim i u stijenje uklesanim mračni betonskim tunelom dugačkim 400 metara. Sagrađen je u proljeće 1944. Nakon rata do 1979. Dinamovcima je ostala u lošoj uspomeni, zbog nesreće njihovog omiljenog nogometaša — Stjepana, Štefa, Lamze, nesretno i nespretno je pao preko balkona. Villa Rebar Restauracija Ville Rebar - Na Zvijezdi je bila poznata restauracija vl. Hajcek, a ugošćavala je goste osim dobrom kuhinjom i budjejovačkim pivom, - Novinarsko društvo osnovano 1910. U jesen 1945 kavana je prenamjenjena u studentsku menzu za potrebe studenata Medicinsakog fakulteta, a zatvorena je 1952. Kavana i vrtna restauracija Ante TolovićaMedveščak br. Dvije zagrebačke gostionice značajne su i za ljubitelje nogometa: - 6. Dvorac Brezovica Iz tadašnjeg reklamnog oglasa: Restauracija je smještena u baroknomm dvorcu, raspolaže s više ekskluzivnih dvorana, pogodnih i za razne prigodne skupove. Odrezak Brezovica Teleći odrezak 0,14 kg tućemo, nasolim, popaprimo, te namažemo senfom jednu stranu, a drugu pobrašnimo i stavimo ga na tu stranu u vruć maslac. Kad je odrezak polupećen, zalijemo ga telećim temeljcem i izvadimo. U umak stavljamo pileća jetrica 0,05 izrezana na rezance. Kad su jetrica polupržena, stavljamo ih na odrezak koji je već na plitici, na jetrica dolaze dvije ploške sira trapista 0,03 , na sit dvije ploške kuhane šunke 0,03 i sve prelijemo umakom. Tako pripremljen odrezak stavimo u vruću pećnicu i pečemo dok šunka ne porumeni. U dvorcu Brezovica, nedaleko od Zagreba, jedan od njegovih vlasnika, general Josip Kazimir Drašković, dao je u središnjoj dvorani naslikati prizore bitaka i opsada iz Sedmogodišnjeg rata u kojima je i sam sudjelovao. Te su zidne slike, uz slično oslikane tapiserije u dvorcu Trakošćan, jedinstveni izvor za proučavanje ratovanja polovinom 18. Oni su tijekom 18. Na uglovima pročelja kao ukras izgrađene su dvije cilindrične kule, a u središnjem dijelu uzdignuti rizalit. Vjerojatno su grofovi Draškovići istodobno s gradnjom dvorca podignuli u Brezovici 1756. Brezovica Josip Kazimir Drasković Freske dvorca Brezovica Današnji izgled dvorca Brezovica i vrijednih fresaka, prizora bitaka, u središnjoj dvorani. Pivnice Na Kaptolu je djelovala pivnica kaptolskih kanonika, te manja pivovara u Maksimiru na br. Stare Zagrebačke pivnice, često u sklopu same pivovare: - Gradska pivovara iz 1838, a kasnije 1868. Varoška pivnica u Poštarskoj ulici današnja Gajeva , - Kaptolska pivovara U Tkalčićevoj na broju 14. Nekoliko godina kasnije, 1891. Vjerojatno su članovi drugog razreda Josef Strobel Zahnkellner , Josef Kallich Speisenträger i Fritz Friedrich Schankbursche , koji rade u Grosse Bierhalleu, njegovi zaposlenici. U knjizi Zagreb i okolica: kažiput za urodjenike i strance Adolfa Hudovskog iz 1892. Osim Dimlingerove gostione u Gajevoj 9, navodi se da valja otići u: - Dreherovu pivaru s vrtom u Gajevoj 3. To je ujedno i druga Plzenjska pivara u gradu. Ukupno, najmanje pet pivana u gradu vode pojedinci. Desetak godina kasnije slika pivnica pomalo se promijenila. Ubrzo se pojavljuju dvije nove pivnice koje su povezane s Pivovarom iz Nove Gradiške, Naime, braća Hochstädter će u Novoj pivani prodavati novogradiško pivo. Njihova je zarada bila tolika da su 1910. Josip Krizmanić, koji je vodio Novogradišku pivanu kao i od 1898. Na prijelazu stoljeća ugostiteljski lokal u Marovskoj 10 bio je, čini se, pivnica vezana za novogradiško pivo. Naime, vlasnik pivnice 1908. Sisačka pivovara, koja je bila u vlasništvu obitelji Alexander, krenula je početkom stoljeća u osvajanje zagrebačkog tržišta. Jonas Alexander, najvjerojatnije otac Samuela Davida i Šandora Alexandera Mirnik, 1995:101 , imao je čak četiri pivnice u gradu. Jedna od njih nosi originalan naziv - Nova pošta, jer je u blizini novoizgrađene pošte u Jurišićevoj. Zagrebačka je pivovara svoju prvu pivnicu ovorila 1893. Bila je poput Biergartena jer je Pivovara za tu namjenu uredila dvorište: prostrani vrt, jedan od najvećih u Zagrebu bio je dupkom pun građanstva iz svih slojeva glavnoga grada Obzor, 12. Pivnica je bila važno okupljalište Zagrepčana i njihovih posjetitelja. Kako bi nastavila osvajati Zagrepčane, Pivovara je odlučila otvoriti svoj prostor i u središtu grada. Za to je odabrala jedan od najreprezentativnijih trgova, Zrinjevac. Zagrebačka pivovara Preradović imala je terasu od 47,6 m2. Prve zagrebačke pizzerije - prva pizza za prodaju u Zagrebu ispečena je u bifeu s desne strane ulaza u nekadašnje kino Zagreb, pizzerija Zadar, u ljeto između 1966. Kavanu su posjećivali: osip Torbar, Tadija Smičiklas, Bogoslav Šulek, August Šenoa a naročito čest gost je bio A. Matoš na svojim šetnjama po Gornjem Gradu, - Na Markovu trgu u kući koja se do izgradnje Sabornice 1907. Kavana je bila poznata i kao sjedište naše slikarske i književne moderne. Kavanske večeri su bile burne, pune kreativnih svađa i razgovora. Pjesnici i umjetnici kružili su gradom od kavane do kavane, posjedili, popričali uz čašicu, katkad samo vode, no važnije od svega je bilo druženje i izmjenjivanje misli. Redoviti gost kavane bio je Franjo Jarmek, poslovični pisac pjesničkih besmislica, koji je po cijeli dan pisao svoje stihove dok ga nisu otpremili u ludnicu. Bernard Kastla koji ju je i preselio 1907. Kavana je bila je poznata po verglecu - orguljicama mehaničkom instrumentu s jednom ili dvije melodije na kojem se svira okretanjem ručice ali isto tako poznata i po dvobojima. Kavana je još 1911. Zgrada kavane Corso 1908. Prije kavane tu je bila kuća Budickog koja je srušena 1907. Na uglu Ilice i Gundulićeve ulice, u prizemlju jednokatnice Ferdinanda Budickog, građenoj u gotskom stilu, 1902. U prizemlju i polukatu banke bila je kavana sa stritizom. To je bila najljepša zagrebačka kavana koja svojom bogatom opremom u stilu secesije izaziva u nama nostalgiju i želju da se ponovo u njoj sretnemo. Unutrašnjost kavane izvedena je prema projektu Otta Goldscheidera, prostor kavane bio je podijeljen u tri dijela: za pušače, za nepušače i dame, te za društvene igre. Opremu je izvela i nabavila zagrebačka tvornica Bothe i Ehrmann. Novost za Zagreb bila su okretna ulazna vrata. Kasti otvorio je veliku i lijepu modernu uređenu novu kavanu pod starim imenom kavana Corso. On se trsi i nastoji, da u njegovu lokalu bude sve na svom mjestu i da sve ima svoje značenje. Konačno će namjestiti još dva velika ventilatora, da se lokal uzmogne dovoljno luftirati, pošto usprkos izvrsne ventilacije nije u njem zrak nikada dovoljno čist.... Sa stropa je do stolova spustio žice sa slušalicama. Sedamdesetih godina, prošlog stoljeća, kavana je doživjela treće preuređenje koje je napravio Vjenceslav Richter, izazivajući mnoge kontroverzije. Danas je zatvorena i obljepljena reklamnim posterima, a Zagrepčani već desetak godina očekuju njenu obnovu i konačno otvaranje. Tko se još sjeća violončelista Antonio Janigro koji je svirao u kavani uz stol nezaboravnog Stjepan Šulek. Uz kavanu Corso vezan je i ime g. Josipa Halla, našeg prvog profesionalnog filmskog snimatelja, rođenog u Osijeku 28. Kao dopisnik tvrtke Eclair, uz ostalo, na filmskoj je vrpci zabilježio napad crnogorske vojske na turski Skadar. Njegov film iz 1915. Izrađivala je i oblikovala keramičke kamine i peći, koji su ukrašavali zagrebačke vile u palači Rendi na Tuškancu, 1934. Nažalost figura se razbila tijekom preuređenja kavane 1945. Ispod figure često su sjedili i pili kavu njeni profesori Meštrović i Frangešu jer je u blizini bila Akademija. Kuća je izgrađena 1827-1828. Kuću je projektirao Felbinger, a brončani kip boga Merkura ugrađenog u pročelje izradio je Antun Dominik Fernkorn. Za Drugoga svjetskog rata tu se, uz kavene nadomjestke, mešetarilo i švercalo svim i svačim, od vagona cementa, do maslaca i kože za potplate. Hatzova kuća srušena je, točno nakon 100 godina, 1929. Od Hatzove kuće ostao je samo kip boga Merkura. Velika kavana u hotelu trgovca Millina ponovo je otvorena 1937. Od Hatzove kuće ostao je samo kip Merkura. Mnogi današnji gosti, ali nažalost i prolaznici ne primjećuju kip — kip boga Merkura koji gleda prema trgu. Ne samo da ga ne primjećuju nego ni neznaju tko ga je napravio i koliko je on vrijedan. Kip je napravio Anton Dominik Fernkorn, on je napravio vjerojatno napoznatiji kip ne samo u Zagrebu nego u Hrvatskoj - spomenik banu Jelačiću. Postavljen je na Hatzovu kuću 1830. Fernokorn ga je napravio sa svega 17 g rođen je 1813. Na desnoj strani kuće Hatz i Velike kavana nalazi se Bolnica Milosrdne braće, u prizemlju je bila ljekarnu i razni dučani salonska brijačnica Bazolli, tokarnica, gumbarnica , a poslije g. Velika Narodna kavana, na južnoj strani trga danas hotel Dubrovnik Hotel Malinov izgrađen 1929 Dubrovnik 1938. Andrija Černi, vlasnik kavane, bio je podrijetlom iz Moravske; spominje se u Putositnicama s napomenom da se tu pije — bukovčak blagotvorena kap zagrebačkih gora. Sam je Andrija Černi bio vatreni ilirac. O Černijevoj kavani nisu pisali samo naši, zabilježili su je i strani putnici. Naslov je zanimljiviji utoliko što Schmidtova putopisna reportaža uopće nije ilustrirana. U nastavku svoga putopisa, pod naslovom Gesellige Leben in Agram Schmidt piše o Zagrebu za kojeg kaže da nije samo glavni, nego i najvažniji grad u zemlji te da ima nekoliko zanimljivih trgova i kuća, a posebno ističe biskupsku rezidenciju i Kaptol. Zagreb je također važan kao trgovački grad, a stranim putnicima na raspolaganju stoje dobri hoteli, gostionice i kavane. Zatim ističe malu, ali ugodnu južnu promenadu na brežuljku i zapaža pravilnost gornjogradskih ulica. Čini mu se da su kavane slabo posjećene, osim za blagdana, kad je u njima vrlo živo, a prijatelji lektire imaju veliki izbor novina i časopisa. Iznimka je uvijek puna Černijeva kavana na Harmici gdje se skuplja odlično društvo koje kod prijateljskog i susretljivog kavanara provodi mnoge ugodne časove. U prizemlju neorenesansne trokatnice podbana baruna Jovana Živkovića, izgrađene 1876. U temeljima ove palače pronađen je novčić cara Dioklecijana. Mramorna glava rimskog cara Hadriana? Jedna od najpoznatijih zagrebačkih kavana Kazališna kavana ili još zvana Kavkaz, omiljeno okupljalište pisaca, glumaca, umjetnika, boema i novinara, a kasnije dobrostojeće mladeži. Redovni posjetioci su bili: Ujević, Alfirević, Salih Alić, Vjekoslav Majer, Stanislav Šimić i legenda hrvatskog novinarstva Ivo Mihovilović. Književnici-boemi, koji su se sami tako prozvali, uglavnom su pili bijelu kavu i po pojeli i po 20 žemlji čekajući milosrdnog samaritanca da plati ceh. Tin Ujević nije ni za stolom, kad se hranio u Giti restoranu na uglu Preradovićeva trga i Varšavske ulice, skidao staromodni šešir koji je nosi i za vrelih ljetnih dana. Književnik Tin Ujević prevodiio je s engleskog, francuskog, njemačkog, portugalskog, španjolskog i talijanskog jezika. Tri velikana: Matoš, Ujević i Krleža umrla su u istoj bolnici, Sestara Milosrdnica na zagrebačkoj Vinogradskoj cesti, Matoš 1914. Redakcija Obzora u zgradi Dioničke tiskare na uglu Gundulićeve i Marovske ulice. Na uglu je danas restauracija Blato Tin Ujević 1891. Na grobu, na zagrebačkom Mirogoju su uklesani stihovi: Leti ko lišće što vir ga vije, za let si, dušo, stvorena. Za zemlju nije, za pokoj nije cvijet što nema korijena. Ujević Kakvu je važnost imala, Kazališna kavana, govori nam i oglas novog vlasnika Ivana Seidla iz 1907. Mnogogodišnje moje izkustvo u tom pogledu i pažnja koju ču svu posvetiti najurednijoj i točnoj podvorbi, nadam se, da će mi uroditi željenim odzivom sa strane cienjenog občinstva. Moleči i sve dosadanje vriedne goste, da mi povjerenje neuzkrate, preporučam se i bilježim s veleštovanjem. Seidl, kavanar Poslije kazališta mrzli buffet. Mnogo toga bi se današnji ugostitelji mogli naučiti iz prošlosti, kao što nam govori i čestitka konobara iz te kavane, koji su postali i njena legenda: 1925. Ugao Gundulićeve i Marovske ulice Štufflajeva od 1941. Nekada su uglovnice morale biti istaknute zbog lakše orijentacije u gradu. Najčešće su se gradile s kupolom ili okruglim uglom. U prizemlju kuće s kupolom na uglu Gundulićeve i Marovske ulice bila je od 1906. Podpisani uslobodjuje se slavnom p. Oslanjajuć se na svoje dugotrajno izkustvo, vazda je u stanju da svojim p. Bogati izbor svih većih dnevnika i strukovnih listova, izvrstna pića, najudobniji namještaj i veoma točna i solidna podvorbu. Sa veleštovanjem Ljudevit Lang. Taj prostor, na dvije etaže, uredili su vodeći umjetnici, dizajneri i arhitekti: kipar Vojin Bakić, slikar Edo Murtić, slikar i kipar Raoul Goldoni te arhitekt Bernardo Bernardi koji je dizajnirao i namještaj. To je bio i doba prvih šuškavaca i špičoka. U prizemlju Nebodera nudio se prvi hot dog u tadašnjoj Jugoslaviji. Osamdeseti je završilo zlatno doba kavane ubrzo nakon Univerzijade 1987. Zagrebački kabarei Zagrebački kabareti, unatoč rada tijekom Drugog svjetskog rata, zatvoreni su 1944. Dragutin Freudenreich, bivši član hrvatskog kazališta, sada nadkonobar u restauraciji—svratištu Imperial, otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret, tj. Freudenreich za početak izvodit će sam pojedine točke programa, koje će biti vrlo birane i literarne vrijednosti kao deklamacije, recitacije, solo— scene itd Već je primio nekoliko radnja od hrvatskih pisaca. Poslie, a to skoro, nastupit će u njegovom cabaretu i pjevači i pjevačice, s kojima stoji u pregovaranju. Između pojedinih točaka zabavljat će obćinstvo glasovir i gusle- solo... Ovo bi mogao biti početak, da se u Zagrebu započne sa hrvatskim cabaretom..... Gavella, Strozzi, Šepec, Bojančić, Grünhut.. Diplomirao na zagrebačkoj Hotelijerskoj školi 1963. Istražuje povijest hrvatske gastronomije Svi naslovi su s osvrtom i na nacionalnu gastronomiju. Do sada objavio: - ZLATNA KNJIGA RIBLJIH JELA, Nakladni zavod Matice hrvatske 1986.